SrpskiSrpski     СрпскиСрпски    
 

Okvirni sporazumi u 2019. i perspektive za 2020. godinu


U toku 2019. godine na osnovu okvirnih sporazuma zaključeno je 37.149 hiljada ugovora

Vrednost ovih ugovora je neznatno veća u odnosu na vrednost ugovora zaključenih prethodne godine. Uprava za javne nabavke u svom izveštaju navodi da je broju okvirnih sporazuma doprinelo promovisanje upotrebe okvirnih sporazuma i modela konkursnih dokumentacija izrađenih za pojedine predmete javnih nabavki. Kao i u prethodnom periodu najzastupljeniji predmeti javnih nabavki za koje su zaključeni okvirni sporazumi bili su: medicinska oprema, farmaceutski proizvodi i proizvodi za ličnu negu.

U 2019. godini zaključeno je ukupno 2.869 okvirnih sporazuma što je za 13% više u odnosu na prethodnu godinu, a njihova vrednost u u 2019. godini u odnosu na 2018. se povećala za 8,9 milijardi dinara, pa je ukupna vrednost zaključenih ugovora na osnovu okvirnih sporazuma iznosila 84.158.880.000,00 dinara.

Najčešće se okvirni sporazumi zaključuju kod postupaka centralizovanih nabavki, ali prema odredbama zakona pojedinačni naručioci ih mogu zaključivati samostalno i za svoje potrebe. Govoreći o centralizaciji javnih nabavki, napominjemo da ona kao takva predstavlja jedan od najboljih načina da se ostvare ekonomičnije nabavke po osnovu postizanja povoljnijih nabavnih cena i ostalih uslova kupovine zahvaljujući objedinjavanju nabavki dobara i usluga. Centralizacija javnih nabavki može se realizovati objedinjavanjem nabavki koje se sprovode preko tela za centralizovane javne nabavke i putem sprovođenja postupka javne nabavke od strane više naručilaca (zajednička javna nabavka). Kako je praksa u prethodnom periodu pokazala da su zajedničke nabavke, odnosno nabavke više naručilaca retke, a da se kao najveći izazov njihovom sprovođenju vide problemi u realokaciji resursa, raspodeli poslova među pojedinačnim naručiocima i odsustvo inicijative na lokalnom nivou, jasno je zašto se i dalje najveći broj nabavki radi uštede i dalje centralizuje. I kod centralizovanih nabavki kao i kod okvirnih sporazuma dominantno učešće imali su medicinska oprema i farmaceutski proizvodi.

U svom izveštaju Uprava navodi da ima u vidu da okvirni sporazumi imaju niz potencijalnih pozitivnih efekata, te da će i u 2020. godini preduzimati aktivnosti u cilju sveobuhvatnijeg upoznavanja naručilaca sa mogućnostima primene okvirnih sporazuma. Mi podsećamo i ponuđače i naručioce da okvirni sporazum ne predstavlja konačnu obavezu ni jedne ni druge strane, te da se one preciziraju ugovorom o javnoj nabavci koji se zaključuje na osnovu okvirnog sporazuma.