SrpskiSrpski     СрпскиСрпски    
 

Dobrašinović: Sumnjam da ćemo ikad saznati podatke o nabavci medicinske opreme


Obaveza vlasti je da pokaže svaki ugovor u vezi sa nabavkama medicinske opreme u toku vanrednog stanja, ali kako je krenulo, ne verujem da će se to uskoro dogoditi, a možda neće nikada, kaže Dragan Dobrašinović, predsednik Koalicije za nadzor javnih finansija i direktor Topličkog centra za demokratiju i ljudska prava. Naglašava da, posebno kada je u pitanju zdravlje građana, postoji zakonska obaveza da pokažete sve, prolongiranje znači da nešto pokušava da se prikrije.

Toplički centar za demokratiju i ljudska prava podneo je ranije zahteve kojima su tražene informacije o javnim nabavkama medicinske i druge opreme tokom vanrednog stanja, šta je i po kojoj ceni Vlada Srbije nabavljala, ali se dogodilo da ni preko Zakona o pristupu informacijama od javnog značaja to nisu uspeli da saznaju.

"Odgovor je bio negativan. U dva navrata smo dobijali odgovore na naše zahteve, prvi je bio stigao posle svega dva dana, tražili su dopunu dokumentacije i preciziranje. Mi smo odgovorili da su pitanja sasvim jasna i precizna, a 15. maja smo dobili zaključak vlade u kojima se odbija naš zahtev jer, kako su napisali, nije dovoljno precizan i preobiman je", kazao je Dobrašinović u Danu uživo.

Na konstataciju novinara da Vlada u nekim situacijama ima pravo da ne objavi informacije, Dobrašinović kaže da ne može u ovom slučaju.

"Posebno ne kada je u pitanju zdravlje ljudi, postoji zakonska pretpostavka da su to informacije u interesu javnosti i da ih treba objaviti...Oni su imali i dodatnu obavezu da ih vrlo ekspeditivno objave i da je bilo pristojnosti, oni bi to sami uradili, ne bi bilo potrebe da bilo ko od nas postavlja bilo koja pitanja", kazao je gost N1.

Kako je rekao, toga nije bilo. "I sve ovo drugo i sve što sledi iza toga su samo izgovori", dodaje.

"Rečeno nam je da je zahtev preobiman, pritom mi nismo tražili ugovore, dokumentaciju, nego samo informaciju...Njima je i to bilo preobimno i nedovoljno precizan zahtev", naglasio je.

"A šta mi da preciziramo, kad ne znamo šta ste kupovali...Mi smo rekli hoćemo sve informacije, ne samo o ceni, vec i analizama kako se došli do toga da nam recimo treba 4.000 respiratora, po kojoj ceni", dodaje.

Postoje neke toliko besmislene izjave da ih nije uputno komentarisati. Izjava Ane Brnabić je jedna od njih. Vlast koja nema šta da krije, jedva čeka da se pohvali rezultatima, ona koja krije, baš i ne žuri, izjavio je Dobrašinović

Kaže i da javnost ne zna bilo kakve informacije osim onih koje iznosi predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

"Bila je priča da nam je potrebno 4.000 respiratora, imali smo kao 1.008 na početku, i to sve prema rečima Vučića. Onda je naručeno 4.000, a stiglo 1.500. To sve saznajemo samo iz izjava, ne znamo da je to tačno... Prvi put u ovoj zemlji da je neko onda govorio o crnim fondovima vlasti, Vučić ih je spomenuo. Pa kavi su to crni fondovi, neki dodatni džep iz koga je vlast izvukla novac, prema rečima Vučića... Možda je to njegova potreba za dramatizacijom, ali nama je to ukazalo na neke ozbiljne probleme", rekao je Dobrašinović.

Premijerka Ana Brnabić rekla je danas da će sve biti transparentno kada se epidemija završi. "Mislim da je važno da završimo čitavu borbu i onda damo sve izveštaje i budemo u potpunosti transparentni. Nema tu ništa što mi krijemo. Ministarstvo zdravlja nije još završilo novi kadrovski plan da pokrijemo zapošljavanje u zdravstvu", rekla je Brnabić.

Na pitanje kad ćemo saznati istinu, Dobrašinović kaže: "Postoje neke toliko besmislene izjave da ih nije uputno komentarisati. Ovo je jedna od njih. Vlast koja nema šta da krije, jedva čeka da se pohvali svojim rezultatima, ona koja krije, baš i ne žuri. Kad se nešto ozbiljno krije, onda postoji sumnja da iza toga postoji ozbiljan kriminal, kad je sve bilo čisto, nije bilo razloga da se krije... Ovo što je premijerka izjavila nema veze jedno s drugim, jedino što se vidi da oni nemaju nameru da daju podatke neko duže vreme, a verovatno nikada ni neće dati informacije o tome".

Prema rečima Dobrašinovića, pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja je ustavna kategorija.

"I to pravo imaju ne samo državljani Srbije nego bilo koji čovek na planeti... Oni ajde što neće da daju informacije nekom Topličkom centru, oni ih ne daju ni telu koje su sami osnovali - Savetu za borbu protiv korupcije. I to su strašne poruke. I one nisu slučajne", kaže Dobrašinović.

Na zahtev o informacijama o medicinskoj opremi, nadležni su uputili Toplički centar na Upravni sud.

"Ide se na na to da se podnese tužba sudu, a to su postupci koji traju beskrajno dugo. Mi danas, 2020. godine vodimo postupak pred Upravnim sudom povodom naše tužbe vezane za Prokop, za izgradnju stanice Prokop, mi smo bili građanski nadzornici u tom slučaju. Stanica je izgrađena, otvorena, Vučić je tada bio premijer, na pitanje novinara rekao da je sve čisto kao suza i tu se sve završilo, a mi i dalje vodimo sudski postupak", objašnjava Dobrašinović.

U ovom slučaju, kaže, neće ići na sud.

"Njihova obaveza je da ugovore objave odmah, ovo što oni rade je prolongiranje da se nešto dodatno prikrije... Mi ćemo biti dovoljno uporni, tražićemo da se te informacije otkriju. Slučajevi na sudu su beskrajni spiskovi, nizovi, besmisleno trošenje vremena... Sistem uvek radi na štetu građana. Nećemo ići pred Upravni sud, nego ćemo insistirati u javnosti na tome da ove informacije budu dostupne građanima Srbije", kaže.

I dodaje - nisu to male pare, radi se o nekoliko stotina miliona evra.

Na pitanje kako znamo o kojim ciframa se radi, odgovara: "Znamo tako što ne znamo, znamo šta je rekao Vučić, a on je spomenuo cifru od 300 do 400 miliona evra, on je rekao 4.500 respiratora. I je l' 300 ili 400 miliona, kako to tako, nije to 300 ili 400 dinara, velika je to razlika i olako se barata ciframa", rekao je Dobrašinović.

Javne nabavke biće izuzetak

Dobrašinović je krajem prošle godine u jednom tekstu napisao da je Zakon o javnim nabavkama konkurenciju pretvorio u izuzetak, a monopole i direktne pogodbe u pravilo. Reč je o novom zakonskom rešenju koje je prošlo, kako je rekao, sa brojnim propustima.

"Imate podatak da je 2019. godine u prvih 100 najvećih nabavki, njih čak 65 prošlo samo sa jednim ponuđačem... Dakle, nema konkurencije, nula. Novi zakon je tako i napravljen, oni će se kleti u sve živo da je zakon da bi se popravio tržišni ambijent, a zapravo je napravljen da bi se cementirali monopoli, da bi se konkurencija suzbila u potpunosti", tvrdi sagovornik N1.

Kako je rekao, imaćemo situaciju da su javne nabavke izuzetak.

"Od tih 100 najvećih, a to su ugovori vredni stotine miliona evra, u 65 slučajeva je samo jedan ponuđač, u 23 slučaja su dva ponuđača. S tim što je ozbiljna pretpostavka da je jedan od ta dva ponuđača samo prateći, da bi se stvorio privid da postoji više ponuda", obuašnjava.

A javnost je takva, dodaje, da trenutno "sve može da prođe".

"Na ovom nivou upitnosti javnosti, broja objektivnih medija, sve može da prođe...Opozicija se bavi drugim temama, a pitanje korupcije je pitanje vrhunskog patriotizma. Na priči o kriminalu prethodne vlasti, kojeg je bilo, ovi su došli na vlast, očekivali smo nešto drugo, a dobili smo isto... Samo su sad prefinjeniji, uspešniji, mnogo posvećeniji", rekao je.

Prema njegovim rečima, politički monopoli dovode do cementiranja ekonomskih monopola.

"A ekonomski monopoli do političkih. I tako smo se našli u začaranoj priči monopola, ovo je jedna monopolistička antibajka...A kako izaći iz nje? Ovako sigurno ne, sa ovim načinima političke borbe, sa indolentnošću javnosti, ne... Samo sa više posvećenosti, mašte, sa novim idejama. To je moguće, pokazalo se na primerima Slovenije, Italije, Hrvatske, da je moguće da svi politički akteri budu zbrisani, da dođu novi ljudi, sa novim političkim programima i da oni naprave nove platforme i nastave dalje, pa da vidimo kako će to ići", primetio je Dobrašinović.

Postoji politički prostor za druge aktere, kaže.

"A postoji i velika potreba građana za nečim novim, postoji jedna neophodnost životno važna za ovu zemlju, da se definiše potpuno drugačiji odnos prema javnom dobru, da se na to ne gleda više kao plen, nego kao resurs, na nešto što treba staviti u funkciju napretka društva", zaključio je gost N1.