SrpskiSrpski     СрпскиСрпски    
 

Blagovremenost zahteva za zaštitu prava


Kada je zahtev neblagovremen?
Zahtev za zaštitu prava može da podnese ponuđač, podnosilac prijave, kandidat, odnosno zainteresovano lice, koji ima interes za dodelu ugovora, odnosno okvirnog sporazuma u konkretnom postupku javne nabavke i koji je pretrpeo ili bi mogao da pretrpi štetu zbog postupanja naručioca protivno odredbama zakona.

U ovom tekstu nećemo govoriti o tome kada je zahtev osnovan, te kako proceniti njegovu osnovanost, jer ovo pitanje uvek zavisi od vrste postupka, predmeta nabavke, faze u kojoj se zahtev za zaštitu prava podnosi, ali ćemo govoriti o rokovima, odnosno načinu podnošenja zahteva za zaštitu prava.

Pre svega, potrebno je da napravimo razliku između zahteva za zaštitu prava:

  • kojim se osporava vrsta postupka, sadržina poziva za podnošenje ponuda ili konkursne dokumentacije
  • kojim se osporava odluka o dodeli ugovora, odnosno odluka o priznanju kvalifikacije ili obustavi postupka

Zahtev za zaštitu prava kojim se osporava vrsta postupka, sadržina poziva za podnošenje ponuda ili konkursne dokumentacije
smatraće se blagovremenim ako je primljen od strane naručioca najkasnije sedam dana pre isteka roka za podnošenje ponuda, a u postupku javne nabavke male vrednosti i kvalifikacionom postupku ako je primljen od strane naručioca tri dana pre isteka roka za podnošenje ponuda, bez obzira na način dostavljanja i ukoliko je podnosilac zahteva u skladu sa članom 63. stav 2. zakona ukazao naručiocu na eventualne nedostatke i nepravilnosti, a naručilac iste nije otklonio.

Dakle, da biste uspešno štitili svoja prava onda kada konkursna dokumentacija nije u skladu sa zakonom potrebno je pre svega da ste uputili pitanje naručiocu za razjašnjenje konkursne dokumentacije, a zatim i da naručilac nije usvojio sugestije koje ste mu pitanjem uputili. Takođe, kod ovakvog zahteva, neophodno je da on bude primljen od strane naručioca u gore navedenim rokovima.

Praktično, to znači da će blizina naručioca igrati važnu ulogu u zaštiti prava, odnosno da će ovu ulogu preuzeti proaktivnost ponuđača, njegova ažurnost i sposobnost da rano uoči sve nedostatke, da ih sugeriše, te da mu nakon toga ostane dovoljno vremena da zahtev u navedenim rokovima i bude zaista primljen od strane naručioca.

Posle donošenja odluke o dodeli ugovora, odluke o zaključenju okvirnog sporazuma, odluke o priznavanju kvalifikacije i odluke o obustavi postupka, rok za podnošenje zahteva za zaštitu prava je deset dana od dana objavljivanja odluke na Portalu javnih nabavki, a pet dana u postupku javne nabavke male vrednosti i donošenja odluke o dodeli ugovora na osnovu okvirnog sporazuma.

Zakonska definicija je ovde i te kako drugačija.

Prva razlika: nema prethodnih uslova koje ponuđači moraju ispunjavati da bi mogli da ulože zahtev za zaštitu prava.
Druga razlika: zahtev za zaštitu prava ne mora biti primljen od strane naručioca u ovom roku, dovoljno je da je u tom roku upućen preporučenom poštom sa povratnicom.

Naime, kako zakonodavac ovde nije eksplicitno precizirao da zahtev mora biti primljen u određenom roku, primenjuju se opšta pravna pravila o dostavljanju, i slanju podnesaka poštom. Tako će dan predaje pošti na slanje biti uzet, shodno pravnoj pretpostavci koja se na ovaj način kreira, kao da je primljen od strane naručioca tog dana.

Želimo Vam uspešne javne nabavke i što manje primene ovog znanja!